IBM XIV storage
Od kako je IBM kupio XIV početkom prošle 2008-me godine, šuškalo se na sve strane o misterioznom XIV (iks-aj-vi) storage sistemu na koga je IBM bacio oko. Čini mi se da su od jun/jul/avgusta 2008-me počeli da se pojavljuju tekstovi po net-u o IBM-u i XIV-u. To verovatno ne bih ni zapazio da EMC u isto vreme nije digao priličnu prašinu na tu temu, uglavnom po blogovima svojih razvojnih inžinjera, što i ne čudi kad je jedan od ključnih ljudi za razvoj XIV-a bio upravo čovek koji je otišao iz EMC-a. A zna se kako naš narod kaže, “za dobrim konjem se prašina diže”. U međuvremenu izašli su i IBM najave njihovih novih proizvoda (XIV hardware i XIV SSS v10 software). I onda je sve krenulo već svojim uobičajnim tokom. Od tada stigla je i prva izmena u konfiguraciji već početkom februara 2009-te.
IBM je XIV stavio u svoju tier 1 grupu, što znači da on spada u grupu High-end and Enterprise Disk systems kod IBM-a. Poređenja radi DS8000 serija je u istoj grupi sa ovim storage sistemom. Onda je odmah jasno koliko je ozbiljan uređaj u pitanju. Zbog čega je ovaj storage digao toliku prašinu? Zbog svog koncepta tj interne logike i arhitekture. XIV donosi potpuno novi koncept grid arhitekture standardnih (čitaj jefitnih) komponenti čije performanse, dostupnost i lakoća korišćenja nadmašuju sve dosadašnje storage sisteme. Sve to naravno ide uz cenu (ne samo cenu samog “gvožđa”) već gubitka prostora kojim raspolažete u odnosu na RAW prostor koji dolazi uz sam XIV, kao primer navešću osnovnu konfiguraciju koja stiže sa 72TB raw prostora. Od tih 72TB vi možete da iskoristite za svoje potrebe 27TB (ne nije šala). Za one koji ne veruju IBM XIV fact sheet (pdf). Pored gubitka prostrora postoje još neke mane ovog storage-a kao što je malo jača potrošnja struje (9kW po full reku), enormna količina toplote (26K BTU/satu) koju ovaj uređaj disipira (neki su imali problema da isti rashlade dovoljno) kao i fixne konfiguracije samog uređaja. Ovu poslednju “manu” su vrlo brzo shvatili pa su u Avgustu 2008-e izbacili nove moguće konfiguracije ovog storage-a. Evo tabele koja ilustruje trenutne moguće kombinacije (sortirano po raspoloživom prostoru):
| Broj modula | 6 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| Prostor za korišćenje (TB) | 27 | 43 | 50 | 54 | 61 | 66 | 73 | 79 |
| Interfejs moduli | 3 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 |
| Data moduli | 3 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Diskovi | 72 | 108 | 120 | 132 | 144 | 156 | 168 | 180 |
| Fibre Channel portovi | 8 | 16 | 16 | 20 | 20 | 24 | 24 | 24 |
| iSCSI Portovi | 0 | 4 | 4 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 |
| Keš memorija (GB) | 48 | 72 | 80 | 88 | 96 | 104 | 112 | 120 |
Neki će primetiti da nisam naveo u gornjoj tabeli raw prostor koji, kako bi se video gubitak u prostoru. S obzirom da su u pitanju jeftini SATA diskovi i da cena ovog storage sistema nije straobalno velika kao kod recimo DS8000 serije, ovaj gubitak u prostoru ne bi trebao da vas mnogo brine (čitaj boli).

Ok na stranu sve te negativne strane ovog uređaja. IBM ne bi ovoliko reklamirao ovakav storage, i ne bi ga prihvatile mnogobrojne firme tako brzo da on nema neku realnu težinu. Skoro sam prisustvovao IBM Forumu dinamične infrastrukture, koji se održao u Holiday Inn hotelu, u Beogradu 7.Maja ove godine. Na tom forumu između ostalog prezentovan je i XIV storage po prvi put u Beogradu. Još tada sam hteo da napišem par reči na temu XIV-a, ali mi moje obaveze to nisu dopustile, pa se evo 2 meseca kasnije ispravljam. Da krenemo odmah od arhitekture samog storage-a. S obzirom da slika govori 1000 reči, evo interne arhitekture (klik na slidžu za veću rezolociju):
Iz same arhitekture se odmah vidi drugačiji tkz. grid pristup arhitekturi ovog sistema. Za razliku od “starih” (?) sistema, XIV dolazi kao prazan rek sa backbone-om, 3 APC UPS sistema, i brojem modula koje ste izabrali prema kapacitetu storage-a. Svaki modul sadrži svoju sopstvenu disk grupu, memoriju, procesore i interfejs portove. Upravo tu leži glavna prednost ovog storage-a u odnosu na sve ostale storage sisteme i njihove performanse. 12 SATA diskova (1TB veličine), 8GB obične ram memorije, 1 quad core intel procesor i u zavisnosti od tipa modula ethernet, fibre channel ili iscsi moduli. Sama interna logika je bazirana na FC (do 4 Gbps) i TCP/IP protokolima pa je i zbog toga cena ovog uređaja drastično manja u odnosu na konkurenciju. Koristeći (jefitnu) tehnologiju i veoma kvalitetan software XIV donosi i novosti na polju kontrole podataka time što ravnomerno distribuira vaše podatke po celom storage-u i time potpuno eliminiše tkz. hot spots. Odličan pregled XIV mogućnosti daje i IBM product overview (pdf). O redudansi samog sistema nema potrebe trošiti previše reči, sve je redudantno (po N+1 sistemu) a tkz. fensi naziv “self healing” je marketinški naziv za segment software-a koji brine da se rebuild prilikom otkaza diska vrši najbrže moguće brzom preraspodelom podataka unutar storage-a (Između ostalog ovo je jedan od glavnih uzroka što sam storage “pojede” onoliki prostor za sebe) što u proseku traje oko 30 min. za 1 disk od 1 TB. Kako izgleda sam storage (uz direktno poređenje sa DS8000 serijom) možete videti na sledećem video snimku:
Sam storage raspolaže veoma intuitivnim i izuzetno jednostavnim GUI-em (što i ne čudi, jer ga nije pravio IBM već Izraelci) tako da praktično neko ko veoma malo poznaje ovakve sisteme, i bez nekog velikog iskustva, može da radi na istom. Naravno dozvolili su i klasičan CLI za nas koji volimo da prčkamo po internim stvarima ili ukoliko želimo da neke stvari automatizujemo. Na ovom linku je XIV prezentacija GUI software-a pa možete i sami videti o čemu pričam. Predstavljanje XIV-a na IBM Pulse 2009 konferenciji možete pogledati na ovom kraćem video snimku:

Da se nadovežem na vest o kojoj sam prethodno pisao (